Dijabetes i tjelesna aktivnost

Vježbanje i pojačana tjelesna aktivnost poboljšat će zdravlje, osobito ako imate dijabetes. Za mnoge ljude koji boluju od dijabetesa, umjerena količina vježbanja može poboljšati kondiciju i pomoći u kontroli samog dijabetesa. Vježbanje se sastoji od hodanja, plivanja, vožnje biciklom i mnogih drugih aktivnosti. Pri stezanju i opuštanju mišića za vrijeme vježbanja, mišići koriste šećer kao izvor energije. Da bi se zadovoljila potreba za energijom, šećer iz krvi troši se za vrijeme i nakon vježbanja. Vježbanjem utječemo i na smanjenje šećera u krvi, povećanjem osjetljivosti na inzulin tako da tijelo traži manje inzulina za prijenos šećera u tjelesne stanice. Valja također imati na umu da se tjelesnom aktivnošću ne treba započinjati ako su koncentracije glukoze u krvi visoke (više od 16,5 mmol/L). Kad je šećer u krvi vrlo visok, vježbanje potiče tijelo na oslobađanje ili proizvodnju dodatne glukoze u krvi (adrenalina i glukagona koji se luče iz zaliha jetre). Pored toga pojačano se razgrađuju masti i stvaraju ketonska tijela, pa postoji realna opasnost razvoja ketoacidoze (koma od visokog šećera). U takvim situacijama treba svakako odgoditi tjelesnu aktivnost dok se davanjem inzulina ne normalizira koncentracija glukoze u krvi i izgube ketoni (aceton)ako su bili prisutni.

*Koja vrsta vježbanja je korisna za dijabetičare?

Što se tiče izbora vrste tjelesne aktivnosti, ukoliko je dijabetes dobro kontroliran, ona može biti od sobne gimnastike, preko pješačenja, trčanja, individualnih sportova kao što su stolni tenis, tenis, squash, plivanje, do kolektivnih sportova kao što su odbojka, košarka, rukomet, nogomet, ovisno o afinitetima samog dijabetičara. Ne preporučuju se jedino sportovi poput ronjenja, padobranstva, automobilizma i slično. Aerobne vježbe čine dobro svim ljudima, uključujući i osobe koje boluju od dijabetesa. Aerobic znači „s kisikom”. Neka aktivnost je „aerobna” ako dodatno aktivira srce, pluća i mišiće, ubrzavajući disanje, otkucaje srca i zahtijevajući povečani prijenos kisika iz pluća u krvotok i mišiće. Aerobne aktivnosti trebale bi činiti glavninu programa vježbanja kod dijabetičara. Uglavnom, bolji se rezultati postižu vježbanjem kroz dulje vrijeme, nego kada je intenzitet vježbanja veći, a sam trening kraći. Treba imati na umu da nakon intenzivne tjelesne aktivnosti mišići ostaju osjetljivi na djelovanje inzulina i duže od 12 sati. Zbog toga se uz uobičajene doze inzulina mogu javiti tzv. „kasne hipoglikemije” (hipoglikemija-niska razina šećera u krvi), posebno ako su istrošene zalihe glikogena u jetri. Ove kasne hipoglikemije mogu se javiti noću dok dijabetičar spava, osobito ako je bio izrazito aktivan prethodnog poslijepodneva ili večeri.

*Koliko vježbati?

Da bi imali koristi od vježbanja, ne morate provoditi sate i sate hodajući ili vježbajući u gimnastičkoj dvorani. Idealno bi bilo vježbati barem 30 min ili sat vremena više dana u tjednu. Kroz duži period učestalim vježbanjem doći ćemo do bolje regulacije šećera u krvi i bolje kontrole same bolesti. To mogu biti vježbe istezanja (listova, donjeg dijela leđa, gornjeg dijela natkoljenice, prsnih mišića), vježbe jačanja (čučnjevi, sklekovi, zgibovi). Treba imati na umu jednu stvar: ako dijabetičar boluje od dijabetičkih komplikacija, određena vrsta vježbi nije dobar izbor, npr. ako je dijabetičar izgubio osjet u nogama, tada je bolji izbor plivanje nego trčanje ili hodanje.

*Vježbanje i praćenje šećera u krvi

Prije početka vježbanja, važno je izmjeriti šećer u krvi, obično se razina šećera u krvi provjerava 30 minuta prije samog početka vježbanja, te ukoliko se to pokaže potrebnim, treba unijeti dodatni ugljikohidratni kako bi bili sigurni da možemo normalno početi s tjelesnom aktivnošću. Vježbanjem se obično smanjuje razina šećera u krvi. U početku je važno za dijabetičara (bilo da govorimo o tipu 1-ovisni o inzulinu, mladenački dijabetes, javlja se kod djece i adolescenata ili tipu 2-javlja se kod starijih, reguliraju ga tabletama i laganijom prehranom dijabetesa), pa provjerava razinu šećera u krvi prije tjelesne aktivnosti, za vrijeme tjelesne aktivnosti, te nakon tjelesne aktivnosti, kako bi stekao određeno iskustvo u tome kako njegovo tijelo reagira na tjelesnu aktivnost.

*Smijem li piti alkohol i vježbati?

Ako dijabetičar miješa alkohol i vježbanje riskira nisku razinu šećera u krvi, vježbanje i alkohol utječu na sniženje razine šećera u krvi, te postoji rizik od dijabetičke kome, a potom i smrti.

*Prehrana i vježbanje

Vrijeme vježbanja ovisi o liječenju. Ako je dijabetičar na inzulinu, trebalo bi izbjegavati vježbanje tri sata nakon iniciranja brzodjelujućeg inzulina zbog mogućeg rizika preniske razine šećera u krvi. Inzulin i vježbanje snizuju šećer u krvi. Za dijabetičare tipa 1 najbolje bi bilo posavjetovati se s liječnikom o tome koje je vrijeme najbolje vježbanje i slijediti upute: pratiti šećer u krvi prije početka vježbanja, te imati kod sebe sredstva (dekstroza, tekući šećer u tubi, slatki sok,med) koja pomažu pri znakovima niskog šećera u krvi. Osobe s dijabetesom tipa 1 koje vježbaju više od jednog sata ili naporno vježbaju trebale bi nešto pojesti prije i za vrijeme same tjelesne aktivnosti. Za većinu osoba s dijabetesom tipa 2, zalogaj prije vježbanja uglavnom nije potreban. Ako ne uzimate lijekove za kontrolu dijabetesa bilo bi potrebno vježbati nakon obroka jer je razina šećera u krvi tada najviša.

Nikola Kurjan, mag.oec.
Stručni suradnik za dijabetes
G-M Pharma Zagreb d.o.o.
nkurjan@gmail.com